Samostalna izložba fotografija nagrađivanog američkog fotografa Rona Haviva otvorena je 12. maja 2015. u Galeriji 11/07/95. Izložba Krv i med: Dnevnik balkanskog rata zapis je Rona Haviva o sukobu u Jugoslaviji devedestih godina prošlog stoljeća. Od izbijanja rata 1991. godine pa do previranja na Kosovu Haviv je stvarao fotografije koje opisuju tragediju rata.
Gledao sam rat kako počinje i slušao predviđanja. Prvenstvena namjera mog rada bila je fotoreporterska. Nadao sam se da ću privući pažnju ljudi na situaciju, da ću pomoći da se iznudi reakcija svijeta, da ću da spriječim ono što su narodi Jugoslavije predviđali. Nažalost, nisam bio u stanju to učiniti. Rat se proširio, gutajući sve regije bivše Jugoslavije. Bio sam prisutan do kraja, a i danas se nadam da će moj rad biti svjedočanstvo o ratu. To je optužba za one koji su imali moć da urade nešto, a ipak su samo stajali i nisu učinili ništa dok su hiljade i hiljade umirale, a milioni postajali izbjeglice.
Tokom posljednje tri decenije Haviv je kao fotoreporter pokrivao više od 25 sukoba u više od 100 različitih zemalja svijeta. Njegov rad na Balkanu, koji obuhvata više od decenije sukoba, korišten je kao dokazni materijal u optužnicama i presudama ratnim zločincima pri Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu. Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država H.W. George Bush naveo je Havivove potresne fotografije nasilja u Panami kao jedan od razloga za američku intervenciju 1989. godine.
Otvaranju izložbe prisustvovali su mnogobrojni gosti, a prisutnima su se, osim Rona Haviva, obratili i Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Nicholas Hill otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH, te gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić, a goste je na samom početku pozdravio Tarik Samarah, osnivač Galerije 11/07/95.
Sonja Biserko istakla je da je neke od fotografija nemoguće opisati riječima:
Zato su one tako upečatljive da ostanu u sećanju. To je jedini način da se sećanje zadrži i održi, ne samo u bošnjačkoj zajednici već i u regionu i svetu. Srebrenica je na neki način postala paradigma svih genocida, onih koji su bili ili onih u pokušaju. Zato je važno da ovakve prilike budu jedan od kamena temeljaca u toj konstrukciji sećanja na ono što je bilo devedesetih godina na Balkanu.
Nicholas Hill istakao je da Havivove fotografije “pokazuju posljedice koje rat ostavlja na civilno stanovništvo”, ali i da su one doprinijele tome da se “svijetu ispriča priča o tome šta se ovdje dešavalo devedesetih godina”.
Izložba je realizirana zahvaljujući podršci Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, i u saradnji sa galerijom War Photo Limited iz Dubrovnika.
