![\"\"\/](\"https:\/\/galerija110795.ba\/app\/uploads\/2021\/12\/viber_image_2021-12-01_17-16-22-788-600x400.jpg\")
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"\u00a026. godi\u0161njicu genocida u Srebrenici, ali ujedno i devetu godi\u0161njicu svog rada, Galerija 11\/07\/95 obilje\u017eila je fokusiraju\u0107i se na temu odnosa i percepcije me\u0111unarodne zajednice spram rata u Bosni i Hercegovini i genocida u Srebrenici. U julu 1995. godine, u periodu od samo nekoliko dana, ubijeno je preko 8000 osoba samo zbog druga\u010dijeg imena, religije, etni\u010dke pripadnosti. Nalogodavci i izvr\u0161itelji zlo\u010dina su poznati. Prije samo nekoliko sedmica Ratko Mladi\u0107, glavni general Vojske Republike Srpske, osu\u0111en je na do\u017eivotni zatvor. Jedna od ta\u010daka po kojoj je osu\u0111en je i genocid u Srebrenici. Porodice \u017ertava genocida jo\u0161 uvijek tra\u017ee ostatke najmilijih, a genocid i trauma genocida ostaju kao trajni zapis nara\u0161taja koji su do\u0161li nakon genocida i onih koji \u0107e tek do\u0107i. Me\u0111utim, osim pozicijom \u017ertava i po\u010dinioca, pri\u010da o genocidu u Srebrenici, njena historijska konstrukcija, sje\u0107anje i pam\u0107enje genocida definisani su i tre\u0107om pozicijom. Radi se o poziciji posmatra\u010da, onog direktnog pred \u010dijim su se o\u010dima de\u0161avali zlo\u010dini, ali i onog indirektnog, koji je skretanjem pogleda, ravnodu\u0161no\u0161\u0107u, predrasudama, isklju\u010divanjem i manjkom empatije omogu\u0107io genocid.<\/p>\n
\u00a0Dio stalne postavke Galerije 11\/07\/95 \u010dine fotografije grafita koje su pisali UN vojnici, za vrijeme njihovog mandata u Srebrenici. Trupe Kraljevske nizozemske vojske su u okviru svog djelovanja u sastavu UNPROFOR-a (mirovnih snaga Ujedinjenih Nacija), od 1993. do 1995. godine bile odgovorne za sigurnost za\u0161ti\u0107ene zone Srebrenica.
\nFotografije grafita je zabilje\u017eio, nedugo nakon rata, Tarik Samarah. One \u010dine integralni dio njegove umjetni\u010dke pri\u010de o Srebrenici, koja je osnova stalne postavke Galerije 11\/07\/95.<\/p>\n
Grafiti koje su pisali UN vojnici na zidovima prostorija u kojima su bili smje\u0161teni, otkrivaju predrasude, miskoncepcije i dehumanizaciju lokalnog stanovni\u0161tva. Skretanje pogleda, nemogu\u0107nost empatije i nerazumijevanje pozicije \u017ertve, dio su narativa koje je odredio sudbinu \u017ertava iz Srebrenice.<\/p>\n
\u00a0Tarik Samarah, fotograf i direktor Galerije 11\/07\/95 o zna\u010daju grafita rekao je sljede\u0107e: \u201eGrafiti koje su pisali UN vojnici na zidovima biv\u0161e fabrike akumulatora u Poto\u010darima ilustrativna su metafora indiferentnog odnosa me\u0111unarodne zajednice prema bosanskim muslimanima tokom devedesetih godina. Grafiti predstavljaju dokument i njihov vlastiti iskaz o predrasudama, ravnodu\u0161nosti i manjku empatije. Fotografije grafita su sastavni dio moje fotografske pri\u010de o Srebrenice, jer osim onih koji su po\u010dinili zlo\u010dine u Srebrenici, postojali su i oni koji su mogli sprije\u010diti genocid, a nisu. Oklijevanje me\u0111unarodne zajednice da sprije\u010di genocid u Srebrenici, ali i rat u Bosni i Hercegovini, ukorijenjeno je, izme\u0111u ostalog, u predrasudama koje su zabilje\u017eene na ovim grafitima. Stavljaju\u0107i u fokus grafite holandskih vojnika, ove godine \u017eelimo da postavimo pitanje da li bi sudbina Srebrenice bila druga\u010dija da predrasude nisu bile toliko sna\u017ene, ali i da pozovemo na razumijevanje i empatiju kao jedini put sprje\u010davanja nekih novih zlo\u010dina\u201c.<\/p>\n
\u00a0U sklopu ovogodi\u0161nje teme obilje\u017eavanja 26. godi\u0161njice genocida u Srebrenici, Galerija 11\/07\/95 izla\u017ee rad \u201eBosanska djevojka\u201c bosanskohercegova\u010dke umjetnice \u0160ejle Kameri\u0107. Rad je nastao 2003. godine i radi se o portretu umjetnice preko kojeg su ispisane uvredljive poruke jednog od grafita UN vojnika. Rad je izlo\u017een na fasadi zgrade u kojoj je smje\u0161tena Galerija 11\/07\/95, a cilj izlaganja rada je tematiziranje predrasuda kao diskriminiraju\u0107e prakse koja vodi do zlo\u010dina.<\/p>\n
\u00a0\u0160ejla Kameri\u0107, autorica konceptualnog rada \u201eBosanska djevojka\u201c u vezi rada rekla je sljede\u0107e: \u201e\u017divimo u stalno ratu u kojem se \u017eenska tijela posmatraju kao teritorija. Bosanska djevojka nisam ja, nego bilo koja djevojka ili \u017eena…bilo ko \u010dija su prava uskra\u0107ena. Ovaj rad dolazi iz Bosne i Hercegovine, ali govori univerzalnu pri\u010du o mr\u017enji i predrasudama”. Uz izlaganje rada \u201eBosanska djevojka\u201c, zatim uz svoju stalnu izlo\u017ebu koja je jednim dijelom posve\u0107ena ulozi me\u0111unarodne zajednice i me\u0111unarodne javnosti u genocidu u Srebrenici, Galerija 11\/07\/95 kreirala je i kampanju na dru\u0161tvenim mre\u017eama preko koje, koriste\u0107i fotografije grafita i popratnog teksta, iz nove perspektive osvjetljava ulogu \u201eneutralnog\u201c posmatra\u010da. 12.07.2021. godine Galerija 11\/07\/95 obilje\u017eava i devetu godi\u0161njicu svog rada, a ovaj datum je simboli\u010dno izabran kao dan kada po\u010dinje sje\u0107anje na stradale Srebreni\u010dane. Izlaganjem rada \u201eBosanska djevojka\u201c, Galerija 11\/07\/95 nastavlja svoje aktivnosti na izgradnji kontinuirane kulture sje\u0107anja, vjeruju\u0107i u kulturu i umjetnost kao prakse koje mogu imati transformativnu i iscjeliteljsku mo\u0107 za dru\u0161tvo i zajednicu.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"