![\"\"\/](\"https:\/\/galerija110795.ba\/app\/uploads\/2020\/07\/Photo1-600x400.jpg\")
Ambasadorica Hunt je kroz svoj anga\u017eman u ratu, ali i nakon rata, imala izuzetno zna\u010dajnu ulogu u afirmaciji istine o stradanjima u Bosni i Hercegovini. Njen rad posebno je bio usmjeren na pomo\u0107 pre\u017eivjelim \u017eenama – \u017ertvama rata. Upravo je na inicijativu ambasadorice Swanee Hunt i Tatjane Ljuji\u0107 Mijatovi\u0107, tada\u0161nje ambasadorice BiH pri UN-u i drugim me\u0111unarodnim organizacijama u Be\u010du, 1996. godine pokrenuta me\u0111unarodna kampanja \u201c\u017dene svijeta za \u017eene Srebrenice\u201d koja je rezultirala prvom Komemoracijom povodom pada Srebrenice odr\u017eanom 11.07.1996. godine u kulturno-sportskom centru Mejdan u Tuzli.\u00a0 Na\u00a0 komemoraciji je bilo prisutno oko 6000 prognanih \u017eena iz Srebrenice, Bratunca i okolnih podru\u010dja. Na tom mjestu se po prvi put otvorilo pitanje ubijenih Srebreni\u010dana i njihovih izbjeglih porodica koje tragaju za svojim nestalim \u010dlanovima i \u017eele saznati pravu istinu o njima. Po\u010dev\u0161i od 1996. godine \u017eene Srebrenice nastavile su se okupljati svakog 11. jula u Tuzli, Sarajevu i drugim gradovima nose\u0107i jastu\u010dnice sa izvezenim imenima ubijenih i nestalih \u010dlanova njihovih porodica.<\/p>\n
Povodom obnove spomen sobe i izlo\u017ebe, ambasadorica Hunt je napisala sljede\u0107e:<\/p>\n “\u010cast mi je danas vidjeti svoje ime na zidu posve\u0107enom sje\u0107anju na brojne heroje \u010dija hrabrost mi je promijenila \u017eivot. Tokom posljednjih 17 godina, vi\u0161e od milion ljudi je posjetilo Memorijalni Centar kako bi do\u017eivjeli umjetnost prikazanu u sobi sje\u0107anja. Uvjerena sam da \u0107e mnogi i dalje dolaziti i biti podstaknuti na razmi\u0161ljanje o jezivim zlo\u010dinima koji su po\u010dinjeni. Genocid je bio u\u017eas u kojem su srpske snage masakrirale hiljade nenaoru\u017eanih muslimana, mahom mu\u0161karaca i dje\u010daka. Ipak, uprkos tom mra\u010dnom periodu, glas pre\u017eivjelih je opstao. Posljednjih \u010detvrt vijeka, \u017eene Srebrenice prona\u0161le su snagu u prizivanju pravde i radu na pomirenju. Mnoge su izabrale suo\u010diti se sa traumama i vratiti se na svoja ognji\u0161ta. Uprkos sje\u0107anjima na nezamislivu torturu, uspjele su donijeti da\u0161ak \u017eivota u mjesto obilje\u017eeno smr\u0107u. I dok su se vra\u0107ale na tlo u kojem su se nalazile masovne grobnice njihovih mu\u017eeva i sinova, pre\u017eivjele su izgradile organizacije sa ciljem prevazila\u017eenja podjela iz ratnog perioda. Takvim \u010dinom podstakle su globalni pokret usmjeren ka promjeni na\u010dina na koji pristupamo zacjeljivanju\u00a0 rana nanesenih ratom. Ovaj dan je jo\u0161 jedan podsjetnik na to da mi koji odajemo po\u010dast ubijenim u Srebrenici moramo ustrajati u \u017eivotnosti svih relacija, odnosile se one na pojedince, zajednice ili politi\u010dko djelovanje. Onda i samo onda \u0107emo me\u0111u grobovima otkriti put ustrajnosti u opstanku kojem \u0107emo kro\u010diti ka budu\u0107nosti mira.”<\/em><\/p>\n Fotografije koje se nalaze na zidovima sobe svjedo\u010de o genocidu, posljedicama genocida i traumi nestanka, tra\u017eenja, identificiranja i ukopa ubijenih Srebreni\u010dana.<\/p>\n U septembru 2003. biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik Bill Clinton zvani\u010dno je otvorio Memorijalni Centar u Poto\u010darima pred oko 30 hiljada ljudi, a ceremoniji su tada, osim porodica i prijatelja ubijenih, prisustvovali i mnogobrojni doma\u0107i i svjetski du\u017enosnici.\u00a0 Tada su majke iz Srebrenice upravo u spomen sobi razgovarale sa biv\u0161im ameri\u010dkim predsjednikom Clintonom i pozvale na tra\u017eenje nestalih, ka\u017enjavanje zlo\u010dinaca i postizanje pravde.<\/p>\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/galerija110795.ba\/app\/uploads\/2020\/10\/Photo3-scaled.jpg\")