25. godi\u0161njicu genocida u Srebrenici, a ujedno i osmu godinu svog postojanja i rada, Memorijalna Galerija 11\/07\/95 simboli\u010dno obilje\u017eava radom naziva “1945 \u2013 1995 \u2013 2020: Foto \u2013 historijski mise en abyme (Majka iz Srebrenice ispred Ku\u0107e Ane Frank)”.<\/p>\n
Rad je zapravo fotografija autora Tarika Samaraha, nastala 2004. godine u Amsterdamu, ispred Ku\u0107e Ane Frank. Na fotografiji je prikazana majka iz Srebrenice kako stoji zagledana u fotografiju na kojoj su prikazane Ana Frank i njena sestra. Djevoj\u010dice na\u00a0fotografiji su okrenute le\u0111ima i fokus majke iz Srebrenice tako\u0111er izmi\u010de posmatra\u010du. Kroz ovu fotografiju se simboli\u010dno isprepli\u0107u savremena historija Evrope i njeni utemeljuju\u0107i narativi. Znaju\u0107i kako je lako biti gurnut preko granice onoga \u0161to se smatra civilizacijom, nemogu\u0107e je ne zapitati se ko \u0107e sljede\u0107i biti posmatran na sli\u010dan na\u010din i koga sljede\u0107eg \u0107emo se sje\u0107ati u neizvjesnoj budu\u0107nosti i jo\u0161 neizvjesnijoj sada\u0161njosti? Da li \u0107e neko posmatrati ili ve\u0107 mo\u017eda posmatra na\u0161a le\u0111a na isti na\u010din?<\/p>\n
<\/p>\n
Fotografija podsje\u0107a na to da su 1995. godine, u Bosni i Hercegovini, u samom sredi\u0161tu Evrope, kontinuirani i sistematski zlo\u010dini Vojske Republike Srpske i s njima povezanih struktura Jugoslovenske Narodne Armije nad bosanskim muslimanima dosegli kulminaciju u zlo\u010dinu genocida koji je po\u010dinjen nad stanovni\u0161tvom Srebrenice. Za nepunih sedam dana vi\u0161e od 8372 bosanskih muslimana mu\u010dki je ubijeno samo zato \u0161to su pripadali drugoj etni\u010dkoj skupini i nosili druga\u010dija imena. Genocid u Srebrenici po\u010dinjen je na samom pragu evropske civilizacije, pred o\u010dima me\u0111unarodne zajednice i nezainteresovanog svijeta.<\/p>\n
<\/p>\n
Pola stolje\u0107a prije genocida u Srebrenici, oslobo\u0111en je Auschwitz i svijet je tada rekao: \u201eNikada vi\u0161e\u201c. Ipak, zlo\u010dini se de\u0161avaju i dalje, svuda i uvijek. Rad “1945 – 1995 – 2020” govori o Srebrenici, istovremeno se prisje\u0107aju\u0107i Holokausta, ali i uo\u010davaju\u0107i prisutnost istih onih diskriminatornih obrazaca koji su doveli do nezamislivih zlo\u010dina.<\/p>\n
<\/p>\n
Koncept “mise en abyme” <\/em>preuzet je iz historije umjetnosti i ozna\u010dava, pojednostavljeno obja\u0161njeno, sliku u slici ili pri\u010du u pri\u010du. Radi se o svojevrsnoj autorefleksiji u kojoj se dva ili vi\u0161e narativa\/slika ogledaju jedan u drugom, pri \u010demu se struktura jednog definira u odnosu na drugi,\u00a0 a sama osnova ili jezgro narativa ostaje nedohvatljivo, a ipak istovjetno. Pozivaju\u0107i na podsje\u0107anje na dva velika zlo\u010dina koja su se desila nad vjerskim manjinama u 20. stolje\u0107u u Evropi, a istovremeno upozoravaju\u0107i na prisutnost istih onih obrazaca koji su doveli do zlo\u010dina u savremenom dru\u0161tveno- historijskom kontekstu, rad ne pretendira na komparaciju stradanja, nego ohrabruje onoga ko posmatra na promi\u0161ljanje o samoj genezi zlo\u010dina<\/p>\n Rad “1945 – 1995 – 2020”, kao zajedni\u010dka inicijativa Memorijalnog Centra Srebrenica i Galerije 11\/07\/95,\u00a0 trenutno je izlo\u017een na zgradi u kojoj je smje\u0161tena Galerija 11\/07\/95,\u00a0 na adresi Trg fra Grge Marti\u0107a 2, u centru Sarajeva.\u00a0 Netipi\u010dna lokacija eksterijera izabrana je namjerno zbog mogu\u0107nosti ve\u0107e i jasnije komunikacije sa posmatra\u010dima. Smje\u0161taju\u0107i rad u svakodnevni van – muzejski prostor, poruka se pribli\u017eava posmatra\u010du i ohrabruje ga na promi\u0161ljanje.<\/p>\n\n