![\"Panorama\"\/](\"https:\/\/galerija110795.ba\/app\/uploads\/2012\/10\/panorama_srebrenica.jpg\")
<\/p>\nU jeku krvavog rata u Bosni i Hercegovini, 1993. godine Vije\u0107e sigurnosti Ujedinjenih nacija donijelo je odluku (Rezoluciju 819 i 894) kojom je Srebrenica, gradi\u0107 u isto\u010dnom dijelu BiH, stavljena pod za\u0161titu me\u0111unarodnih mirovnih snaga. Rezolucija kojom je zaustavljeno dalje zauzimanje\u00a0ovog grada od strane Vojske Republike Srpske (VRS), ali i kojom je ovo podru\u010dje demilitarizirano, zna\u010dila je trenutni spas za oko 50.000 muslimanskih izbjeglica isto\u010dne Bosne koji su, protjerani iz drugih okupiranih gradova, sela i mjesta ovog podru\u010dja, na\u0161li spas u Srebrenici. Iako formalno pod za\u0161titom UN-a, Srebrenica je za VRS i dalje bila legitiman vojni cilj, tako da povremena granatiranja ovog grada, te zabrane ulaska konvoja humanitarne pomo\u0107i nisu prestajali ni tokom dvogodi\u0161njeg relativnog mira i me\u0111unarodne za\u0161tite.<\/p>\n
<\/p>\n
Dvije godine nakon potpisivanja Rezolucije UN-a, 6. jula 1995. po\u010dinje sveobuhvatni napad na Srebrenicu \u2013 za\u0161ti\u0107enu enklavu. \u00a0Dana 11. jula 1995., snage VRS, na \u010delu sa generalom Ratkom Mladi\u0107em, ulaze u grad, pri \u010demu Mladi\u0107 trijumfalno izjavljuje kako je kona\u010dno do\u0161ao trenutak \u201eza osvetu Turcima\u201c \u2013 precizno imenuju\u0107i ovim rije\u010dima ideolo\u0161ki narativ koji stoji iza zlo\u010dina. Doga\u0111aje koji su uslijedili u nekoliko narednih dana Me\u0111unarodni sud pravde u Den Haagu ozna\u010dio je kao zlo\u010din genocida. Vojna akcija, \u0161ifriranog naziva “Krivaja 95”, rezultirala je monstruoznim ubistvima vi\u0161e od\u00a08.000 Bosanskih Muslimana – uglavnom mu\u0161karaca, ali i \u017eena i djece. Do sada je potvr\u0111en broj od 8.372 osobe.<\/p>\n
Ubistva su izvr\u0161ena sistematski, s lako\u0107om i brzo, bez mogu\u0107nosti otpora demilitarziranih snaga Bosanskih Muslimana, ali i bez reakcije me\u0111unarodne zajednice, prije svega holandskog bataljona koji se nalazio u enklavi. Iako je sve vrijeme znala za de\u0161avanja u Srebrenici, me\u0111unarodna zajednica nije reagirala, niti je NATO poslao obe\u0107anu \u201epomo\u0107 iz vazduha\u201c. Kasnija istra\u017eivanja i rezultati DNK analiza otkrili su da su, u ljeto i jesen 1995., tijela ekshumirana iz primarnih masovnih grobnica i premje\u0161tena na neka druga, skrivena mjesta. Ostaci tijela srebreni\u010dkih \u017ertava prona\u0111ena su u primarnim, sekundarnim, pa \u010dak i tercijarnim masovnim grobnicama. Proces ekshumacije i identifikacije \u017ertava odvija se i danas. Proces otkrivanja istine, priznanja krivice i pomirenja \u010dini se da jo\u0161 nije po\u010deo, \u010dak ni trideset godina nakon rata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"